U Novom Sadu postoji još jedan grad…

… i to Univerzitetski grad sa gotovo 50.000 studenata koji dolaze ne samo iz Novog Sada i Vojvodine, već i iz cele Srbije i regiona, pa čak i evropskih i svetskih zemalja.

Donosimo vam priču o novosadskom Univerzitetu i studentskom kampusu.

Novi Sad je oduvek bio bastion obrazovanja, nauke, kulture i sveukupni intelektualni inkubator.

Ovu titulu zadržao je do danas i još sebi pridodao neke nove titule, poput Evropske prestonice kulture.

U jednoj ovakvoj sredini nastale su i razvijale se mnogobrojne obrazovne i kulturne ustanove.

Uviđajući značaj obrazovanja mladih naraštaja, čak je patrijarh srpski Josif Rajačić, 1854. god, pokušao da otvori Univerzitet u Sremskim Karlovcima ili Novom Sadu, ali bečki krugovi nisu bili zainteresovani da podrže ovu inicijativu.

Temelji visokog obrazovanja na ovom prostoru postavljeni su davno, još 1740. osnivanjem Visarijonovog kolegijuma u Novom Sadu, osnivanjem Norme – škole za obrazovanje srpskih učitelja, 1788. u Somboru, Preparandije 1812. god. u Sentandreji i ostalih ustanova koje su doprinele razvoju naučne misli.

Kako je nastao Univerzitet u Novom Sadu ?

Filozofski i Poljoprivredni fakultet osnovani su u Novom Sadu 1954. god, i zajedno čine jezgro iz koga će se šest godina kasnije razviti Univerzitet u Novom Sadu. U vreme osnivanja oni su bili deo Beogradskog univerziteta, koji je pružao kompletnu logističku pomoć. Novosadski univerzitet je zvanično osnovan 28. juna 1960. god, ukazom o proglašenju zakona koji je donela Narodna skupština Republike Srbije.

Univerzitet u Novom Sadu je danas najviša obrazovna, naučna i umetnička ustanova u Vojvodini, druga po veličini u Srbiji, na kojoj visoko obrazovanje stiče preko 50.000 studenata.

Novosadski univerzitet obuhvata ukupno 14 fakulteta, u okviru kojih se realizuje oko 360 akreditovanih studijskih programa, na nivou osnovnih, master, specijalističkih i doktorskih studija. Sedište u Novom Sadu ima devet fakulteta, od čega je sedam smešteno u univerzitetskom kampusu – Filozofski, Pravni, Poljoprivredni, Tehnološki, Fakultet tehničkih nauka, Prirodno-matematički i Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja. Medicinski fakultet se nalazi u krugu Kliničkog centra, a Akademija umetnosti na Petrovaradinskoj tvrđavi.

Pet fakulteta koji pripadaju Novosadskom univerzitetu, imaju sedišta u drugim gradovima Vojvodine. Ekonomski, Građevinski i Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku imaju sedište u Subotici, Tehnički fakultet “Mihajlo Pupin” u Zrenjaninu, a Pedagoški fakultet u Somboru.

U sastavu Novosadskog univerziteta su i tri instituta – Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Naučni institut za prehrambene tehnologije i Institut BioSens za informacione tehnologije biosistema. Studentima, profesorima i istraživačima dostupna je centralna biblioteka, biblioteke fakulteta i instituta, kao i Biblioteka Matice srpske, u kojoj se nalazi više od 3.000.000 publikacija. Univerzitet je do sada učestvovao u preko 300 partnerskih i koordinatorskih međunarodnih projekata, među kojima su program Horizon 2000, Erasmus i Tempus.

Univerzitet u Novom Sadu ima univerzitetski kampus, površine 259.807 m2. Nalazi se na levoj obali Dunava, u delu grada koji se naziva Liman 1. Ovde se nalazi većina fakulteta, administrativna zgrada Univerziteta, dva studentska doma (Slobodan Bajić i Veljko Vlahović), studentski restoran (velika menza), hotel sa apartmanima za privremeni smeštaj mladih nastavnika i saradnika, Zavod za zaštitu zdravlja studenata, Studentski centar, mnoge naučne, sportske, kulturne, informativne, stručne studentske organizacije, kao i lepo uređen studentski trg.

Novosadska omladina koja studira u svom gradu je veoma brojna, a dolazi i veliki broj studenata iz cele Srbije, kao i iz inostranstva. Ali studiranje nije samo učenje, već i druženje.

Novi Sad je grad u kojem su se vekovima preplitale različite kulture, nacije, jezici… To je grad koji je uspeo da sačuva svoj opušteni duh, ravničarski mir i ljubaznost.

Grad u kojem su jedni drugima “gari”, gde je Dunav more i gde najpoznatiji sendvič nosi naziv “Index sendvič”.

Izvor i foto: gradskeinfo.rs