SKC Kragujevac: Izložba – Dnevnik rada: Lažna zemlja, Jovana Stojanović

Pojam zemlje danas podrazumeva brojne političke konotacije, od kojih su one vezane za ekologiju, proizvodnju hrane i teritorijalnost najvidljivije. Idealistička pitanja kao što je patriotizam, odnosno osećaj pripadnosti nekoj zemlji/državi, moraju se razmatrati u okviru aktuelnih ideologija. Problemi vezani za ekologiju i elementarni opstanak ljudske vrste na planeti postali su deo medijskog spektakla u kome je značaj svih sadržaja izjednačen. Savremeni potrošački konformizam podrazumeva odvojenost čoveka od zemlje koja je i dalje fundamentalni materijal i osnova planete.

Instalacija „Lažna zemlja“ sastoji se od oko hiljadu objekata različite veličine koji su sašiveni od tekstila braon boje u formi grumenja zemlje kao i fotografija korišćenih i odbačenih predmeta kojim su oni ispunjeni. Postavka uključuje tehničku dokumentaciju o procesu rada, svojevrsan dnevnik rada koji se sastoji od radne liste, kalendara izrade i specifikacija sastava materijala. Tekstil korišćen za spoljašni deo objekata je različitog porekla i tekstura i uključuje nekorišćeni materijal nepoznatih, ali i renomiranih proizvođača kao što je MadžMara. Predmeti i materijali korišćeni za unutrašnjost objekata pored ostalog su i plastične kese, stara garderoba i različiti odbačeni predmeti, uglavnom od plastike.

Performativni čin izrade Lažne zemlje je okosnica rada i metaforička reprezentacija ovog procesa je ključni aspekt izložbe. Upotreba starih i novih materijala i njihovo simboličko recikliranje u umetničkoj proizvodnji zemlje moguće je dovesti u vezu sa mnogim procesima manipulacije zemljom, ali i sa hiperprodukcijom modne industrije. U osnovi ubrzane masovne proizvodnje garderobe i smenjivanja kolekcija je nagomilavanje materijala čija funkcija nije korišćenje, već prodaja. Bilo da se radi o uglavnom nevidljivim problemima odlaganja sve veće količine nerazloživog otpada, hemijskoj zagađenosti ili radikalnom menjanju ekosistema, kao u slučaju pravljenja veštačkih Palminih ostrva u Abi Dabiju – zemlja je postala samo još jedan materijal.

Jovana Stojanović (Beograd, 1978) je diplomirala slikarstvo na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Magistarske studije na katedri za crtanje završila je na istom fakultetu, a umetničke doktorske studije na programu Višemedijska umetnost na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Izlagala na osam samostalnih i brojnim grupnim izložbama.

Sreda, 16. mart u 2100
Radio televizija Kragujevac
SKC kvArt – Kad opet bude sunčano, Tihana Smiljanić

Kad opet bude sunčano Tihane Smiljanić je pesnička knjiga koja je svojom neposrednošću, provokativnošću i pre svega emotivnim nabojem i bujnim pesničkim darom privukla zasluženu pažnju među pratiocima mlađe pesničke scene.
O autorki i knjizi iz 20. kola edicije Prvenac na njenom beogradskom predstavljanju govorili su: Katarina Fiamengo, pesnikinja, Zvonko Karanović, predsednik žirija edicije Prvenac i urednik Nenad Glišić.
Emisija je snimljena na toj književnoj večeri u januaru i odražava njenu atmosferu.

Četvrtak, 17. mart u 2100
YouTube kanal SKC
SKC kvArt – DESTABILIZACIJA / PHI (Φ) phenomenon, Anja Tončić

Umetnost Anje Tončić bavi se tehnološkom preciznošću, neizvesnostima i greškama – područjima relevantnim za proučavanje osnovnih svojstava, struktura i kretanja materije u naučnim oblastima, kao i svih oblika kreativnog izražavanja.

Njeno trenutno seciranje likovnih raspona se ne zasniva na digitalnim intervencijama (što bi u ovom slučaju bilo „linija manjeg otpora“), već isključivo na crtačkoj vizualizaciji podataka čiji je cilj prevođenje svojstava snopa čestica – sa fokusom na njegove nepreciznosti i kolebanja – izazivajući granice izdržljivosti praznog platna i belog papira.

Njena praksa je osobito uočljiva u ideji da se dobrovoljno graniči s područjem mogućeg stvarnog kretanja, međutim, u meri u kojoj vizuelno kretanje može izazvati u oku recipijenta određenu promenjivu oscilaciju, poznatu kao nistagmus, gde se destabilizacija proteže na celo polje vida. To je zato što faktori percepcije intervenišu kako bi ukazali na održivu vrstu kretanja – pomerajem ili deformacijom celog objekta ili jednostavno njegove površine.

Izvor i foto: SKC Kragujevac